Faza razvoja IT sustava i implementacije e-usluge obuhvaća veliki broj aktivnosti i izvršitelja te je u ovoj fazi iznimno važno razumijevanje i suradnja između svih uključenih strana.
Cilj ove faze je:
Osigurati da razvojni tim (interni ili vanjski) jasno razumije što su zahtjevi i kako je zamišljena e-usluga;Provedba aktivnosti razvoja IT sustava i implementacije e-usluge u skladu s planom rada;Omogućiti izvršavanje svih korisničkih puteva definiranih konceptom e-usluge;Provesti aktivnosti osiguranja kvalitete i usklađenosti sa Standardom;Koordinirati rad ljudi i resursa;Testirati e-uslugu prije produkcijskog rada od strane zaposlenika tijela i krajnjih korisnika – građana/poduzetnika;Prijenos znanja na zadužene osobe koje će izvršavati proces i pružati podršku;Promovirati i informirati korisnike o novoj/unaprjeđenoj e-Usluzi;Implementirati e-uslugu odnosno pružiti e-uslugu korisnicima - građanima/poduzetnicima.
Svrha ove faze je razviti IT sustav u skladu s funkcionalnom specifikacijom, a koji omogućava izvršavanje e-usluge jednako kako je definirano konceptom e-usluge.
Pokretač faze razvoja IT sustava i implementacije e-usluge je odobrena Funkcionalna specifikacija, nakon koje se ovisno o dostupnosti internih resursa pokreće postupak javne nabave te nakon odabira izvođača kreće u razvoj IT sustava ili se oformljava interni razvojni tim IT stručnjaka, koji prema funkcionalnoj specifikaciji i konceptu e-usluge kreće u razvoj IT sustava.
Tijekom ove faze, timovi (razvojni, implementacijski tim) izvršavaju zadatke iz projektnog plana rada za razvoj IT sustava i za implementaciju e-usluge u sustav e-usluga RH. Cilj je proizvesti rezultate prema postavljenim očekivanjima – funkcionalnoj specifikaciji, jer ih na kraju prihvaća ili odbija prvo nositelj e-usluge (kao naručitelj razvoja IT sustava) a zatim kontrolno tijelo (tijelo nadležno za usklađenost sa Standardom) provjeravajući zadovoljava li konačno rješenje definirane zahtjeve i postavljene kriterije uspješnosti te odredbe Standarda. Sljedeće aktivnosti su dio ove faze:
Inicijalni sastanak za razvoj IT sustava - Preporuča se početak razvoja IT sustava započeti sastankom svih timova koji su do ove faze sudjelovali u procesu i razvojnog tima. Svrha sastanka je svim sudionicima predstaviti aktivnosti ove faze i očekivanja odnosno ciljeve e-usluge, kao i definirati način rada (posebice ako se radi o vanjskom izvođaču);Razvoj konceptualnog dizajna e-usluge – Razvojni tim prema funkcionalnoj specifikaciji i konceptu e-usluge dizajnira sučelja budućeg sustava tzv. klikabilni model (Mockup), kako bi se prije kretanja u razvoj samog IT sustava potvrdio način izvršavanja e-usluge te osigurala sukladnost sa Standardom;Razvoj IT sustava – Po odobrenju konceptualnog dizajna sustava razvojni tim (interni ili vanjski) izvršava razvojne aktivnosti definirane i potvrđene u projektnom radnom planu prema agilnom pristupu razvoja (detaljno opisano u nastavku);Edukacija – obuka tima za implementaciju i tima za podršku;Testiranje – kako bi se osigurala sukladnost s potrebama korisnika, provodi se testiranje od strane tima za implementaciju odnosno tima koji je sudjelovao u dizajnu koncepta e-usluge te od strane krajnjih korisnika usluge – građana/poduzetnika;Nominiranje e-usluge za implementaciju u sustav e-usluga RH – Nakon što je nositelj e-usluge potvrdio sukladnost IT sustava sa zahtjevima i definiranim konceptom e-usluge, kao i da su izvršene sve planirane aktivnosti, nositelj e-usluge prijavljuje e-uslugu za uključivanje u sustav e-usluga RH, tijelu nadležnom za upravljanje sustavom e-usluga RH; Integracija e-usluge u testnu okolinu sustava e-usluga RH – IT sustav se integrira u testnu okolinu sustava e-usluga RH kako bi se provelo završno testiranje i kontrola usklađenosti sa odredbama Standarda. Integracija e-usluge u sustav e-usluga RH se odvija prema „Tehničkoj specifikaciji za integraciju e-usluga u sustav NIAS“;Testiranje e-usluge – Nakon uspješne integracije u testnu okolinu, tijelo nadležno za usklađenost sa Standardom provodi testiranje e-usluge i odobrava ili vraća IT sustav na doradu uz detaljno obrazloženje što nije zadovoljeno; Puštanje e-usluge u produkcijski rad – Kada su zadovoljeni svi uvjeti za puštanje e-usluge u produkcijski rad, koji uključuju zadovoljenje odredbi Standarda i odredbi integracije e-usluge u produkcijski sustav e-usluga RH, tada tijelo nadležno za usklađenost sa Standardom odobrava e-uslugu. Provode se aktivnosti puštanja e-usluge u kojima sudjeluje tijelo nadležno za upravljanje sustavom e-usluga RH i razvojni tim. Nakon puštanja e-usluge u produkcijski rad sve aktivnosti razvoja IT sustava su završene, dokumentirano je konačno stanje e-usluge, a funkcionalna e-usluga i prateći IT sustav su službeno preneseni pod kontrolu nositelja e-usluge (prvenstveno u situaciji kada razvoj sustava radi vanjski dobavljač). Službeno se zatvara faza razvoja IT sustava te se preporuke i stečeno iskustvo obuhvaćaju završnim izvješćem koje se dodaje arhivi e-usluge za buduće referenciranje.Promocija e-usluge – Kako bi se osigurala široka primjena, ključna je promocija nove e-usluge u široj javnosti. Korisnicima – građanima/poduzetnicima potrebno je osigurati kratke i jednostavne upute za korištenje e-usluge, kao i kratke „pokaži kako“ i promotivne video materijale, kako bi se informiralo korisnike i educiralo ih za korištenje e-usluge. Promicanje e-usluge treba provoditi putem više medija te u razdoblju od 6 mjeseci do 1 godine od puštanja e-usluge u produkcijski rad, kako bi se osiguralo informiranje što većeg broja potencijalnih korisnika.
Razvoj IT sustava
Razvoj IT sustava treba se provoditi po agilnoj metodologiji razvoja IT sustava. Agilni pristup temeljen je na specifičnom setu principa i praksi koje zagovaraju prilagodljivo planiranje, evolucijski razvoj, rano ostvarenje rezultata i kontinuirano poboljšanje.
Ključne karakteristike agilnog pristupa su:
Fokus na isporuku vrijednosti rano i često tijekom razdoblja trajanja razvoja;Bliska i kontinuirana suradnja, otvorena neposredna komunikacija i dijeljenje informacija koje mogu utjecati na uspješnost projekta među svim dionicima (na svim razinama);Planove ne donosi jedna osoba nego tim (uključenjem svih članova tima);Postupni razvoj s kratkim ciklusima;Analiza uspješnosti ciklusa, ponovna iteracija novog prijedloga rješenja, analiza uspješnosti zadnje iteracije, dijeljenje spoznaja nakon iteracije (o sustavu, nama samima, pretpostavkama rada u sustavu, o tome što treba mijenjati, nedostatak ili nedorečenost zakonodavnog okvira, itd.) Upravljanje opsegom timskog posla kroz kontinuiranu evaluaciju zadataka i unapređenje istog;Prihvaćanje promjena, ostavljanje stava „ali to se tako radi“ iza sebe, oslanjanje na argumente koji su potkrijepljeni analizom, kontinuirano učenje i usavršavanje.
Agilni pristupi rezultiraju impresivnim rezultatima kada se koriste u ispravnom kontekstu i kada ih implementiraju odgovarajući timovi. Međutim, organizacije i timovi se često susreću s izazovima povezanim s:
Radom na agilni način, istovremeno zadovoljavajući organizacijske procese, strukture i pravila, uključujući pravila upravljanja i proračuna, programske strukture i ograničenja interoperabilnosti i arhitekture;Uporabom agilnog pristupa u velikim i dislociranim timovima ili u situacijama kada neki od tih timovima primjenjuju agilni pristup dok ga drugi ne primjenjuju.Uporabom neslužbene komunikacije jer sustav ne poznaje brzu neformalnu komunikaciju nego se još uvijek oslanja na službene dopise i hijerarhijski odgovarajući rang za komuniciranje međuresornih izazova
Agilni pristup razvoja e-usluge temelji se na dvanaest načela:
Najviši prioritet je zadovoljiti zahtjeve kroz ranu i kontinuiranu isporuku korisnih rješenja;Konstruktivne promjene zahtjeva su dobrodošle čak i kasno u životnom ciklusu isporuke rješenja;Dostavljati vrijednost kroz radna (nacrt) rješenja;Stručni tim i razvojni tim trebaju raditi zajedno tijekom cijelog projekta;Stvoriti timove s motiviranim pojedincima te im osigurati okruženje, povjerenje i podršku koja im je potrebna za samoorganizaciju, kako bi mogli učinkovito izvršavati aktivnosti;Najučinkovitija metoda komunikacije je razgovor;Primarno mjerilo napretka je korisnost onoga što je postignuto;Kontinuirana briga o kvaliteti;Jednostavnost je neophodna; U pravilnim razmacima, razvojni tim razmišlja o poboljšanjima, zatim prilagođava svoje aktivnosti u skladu sa zaključcima;Agilni proces razvoja promiče održivi razvoj. Dionici procesa trebaju konstantno održavati dogovoreni radni ritam (pridržavanje rokova);Agilna praksa treba biti svjesna konteksta – same e-usluge, korisnika, nositelja e-usluge i uključenih institucija - sunositelja, uzimajući u obzir zahtjeve organizacijskog upravljanja, arhitekturu postojećih IT sustava i interoperabilnost. Agilni timovi trebaju učinkovito surađivati s timovima i dionicima koji koriste alternativne pristupe.
Agilni pristup temelji se na ponavljajućim ciklusima isporuke. Bez obzira na razdoblje trajanja razvoja IT sustava za podršku izvršavanju e-usluge, ovi ciklusi slijede agilni ritam:
„Koordinirati – Razviti – Pregledati - Prilagoditi“.
Ciklus je razdoblje tijekom projekta u kojem razvojni tim proizvodi stabilnu, potencijalno dokazivu, verziju dijela rješenja zajedno s ostalom pratećom dokumentacijom potrebnom za testiranje i pregled trenutne verzije rješenja. Iteracije trebaju biti vremenski ograničene i strogo planirane na dva tjedna. Ciljevi iteracija su jasno definirani i trebaju riješiti najkritičnije prioritete i rizike. Zadaci i odgovornosti svakog sudionika trebaju biti jasno određeni kao i mjerila vrednovanja. Transparentnost napretka se prati na dvije razine. Na prvoj razini voditelj e-usluge/projekta sa strane nositelja e-usluge kontinuirano prati napredak na dvotjednoj bazi. Na drugoj razini, tijelo nadležno za usklađenost sa Standardom prema definiranim mjerama i metodama vrednovanja pregledava, na kraju ciklusa, funkcijsku specifikaciju s definiranim isporukama prema kriterijima prihvaćanja i kontrolnoj listi.
Tijelo nadležno za osiguranje usklađenosti e-usluga sa Standardom vrši nadzor i kontrolu procesa upravljanja e-uslugom, kao i samom e-uslugom. U ovoj fazi provode se sljedeće aktivnosti:
Kontrola i validacija konceptualnog dizajna (klikabilnog modela);Kontrola i validacija IT sustava.
Tijelo na temelju usvojenih kontrolnih listi, koje su dio cjelokupnog Standarda provjerava usklađenost konceptualnog dizajna i klikabilnog modela (prototip) s konceptom e-usluge, funkcionalnom specifikacijom i Standardom te procjenjuje plan implementacije i tranzicije, kako bi se osiguralo da su sagledani svi aspekti Standarda zadovoljeni prije kretanja u razvoj IT sustava. Nadalje kontrolno tijelo provodi završno testiranje kojim procjenjuje i odobrava buduću e-uslugu - je li u skladu sa Standardom i svim prethodno odobrenim artefaktima.
ARTEFAKTI (DOKUMENTACIJA I PROCEDURE)
Pet ključnih artefakta kreiranih tijekom ove faze su:
- konceptualni dizajn (klikabilni model),
- plan implementacije i tranzicije,
- prijava u sustav e-usluga RH,
- korisničke upute i promocija puštanja u rad e-usluge.
